- Radite ono što vas čini sretnima. Eksperti mentalne medicine, psihijatri i psiholozi, tvrde da su sretne osobe značajno otpornije na bolesti. Njihovo dobro zdravlje utemeljeno je na snažnom unutarnjem zadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti koje nisu idealne. Ako u nepovoljnim situacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i događajima, vjerojatno ćete postići dobro raspoloženje. Vi ste ta osoba koja svoj svijet boji u ružičasto ili sivo!
- Smijte se često i glasno. Pravi, dobar smijeh jedan je od najboljih lijekova protiv tjeskobe. Sposobnost osobe da se smije također je važan podatak o njoj i indikator stanja njezinog zdravlja, kao i krvni pritisak, brzina pulsa, tjelesna težina itd.
- Preuzmite odgovornost za svoj stav prema bolesti. Specijalist pedijatar Mathews kaže da bolest ne smije nikada biti "štaka" na koju će se netko osloniti, posebno u djetinjstvu. Ako dijete uvidi da mu "biti bolestan" pruža mogućnost manipulacije i kontrole okoline, nastavit će koristiti to "oruđe" i kad odraste. Bolest mora biti nešto što se mora svladati.
- Osigurajte si dobar noćni san. Spavanje je najbolji način da se postignu odmor i osvježenje potrebni centralnom živčanom sustavu da bi mogao obavljati svoje aktivnosti. Ne samo noćni san, nego i nekoliko minuta dremuckanja tijekom dana povoljno utječe na organizam. Dr. Gnap, stručnjak za poremećaje spavanja, kaže da moramo nekoliko puta dnevno zaustaviti aktivnosti na nekoliko minuta, opustiti se i pokušati si zamisliti i vrlo ugodne scene. To će pomoći da "reprogramiramo" svoj mozak, pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjem previše hrane i alkohola (i droge) biti lakše savladivi.
- Poduzmite nešto u vezi s nezdravim signalima stresa. Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima. Psiholozi tvrde da bolesti u pozadini imaju psihičkog koliko i fizičkog. Glavobolje, prehlade, križobolje - mogu biti znakovi da nešto nije u redu. To je obično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobe više respektiraju nego emotivne i čovjek se lakše s njima nosi. Prema tome, izbjegavamo se suočiti s onim u nama i "prehladimo se". Stres, sâm po sebi, niti je dobar niti loš. Stres je sastavni dio života. No, važno je kako se prema njemu odnosimo. Valja naučiti razumjeti signale stresa i upotrijebiti te informacije konstruktivno, umjesto potisnuti ih.
- Uživajte u uzbuđenju od pozitivnog stresa. Odsutnost svih stresova nije formula za zdrav život. Izvjesna količina stresa važna je za opće blagostanje. Prof. Selye, veliki istraživač, kaže: "Nažalost, postoji znatna konfuzija o tome što je uopće stres i kako s njim postupati. Stres je tjelesni nespecifični odgovor na bilo kakav zahtjev kojemu je organizam izložen, bez obzira je li taj zahtjev ugodan ili nije. Sjediti u zubarskoj stoici je stresna situacija, ali su stresna situacija i strastveni poljupci među ljubavnicima. U oba slučaja vaš se puls ubrzava, disanje je ubrzano, a i srce jače kuca. Ipak, koji bi se čovjek na ovom svijetu odrekao ljubljena zbog tog stresa? Naš cilj ne smije biti potpuno izbjegavanje stresa".
- Njegujte radoznalost koju ste pokazivali kao dijete. Ljudi imaju jaku genetsku predispoziciju da budu radoznali, da žele istraživati, čak i u starijoj dobi. No, u društvu taj je nagon često osujećen. Njegovo prekomjerno i prečesto onemogućavanje na kraju nepovoljno utječe na opće stanje organizma.
- Pazite što i koliko jedete. Budući da su u osnovi svake hrane kemijski spojevi, moramo si osigurati uravnoteženu i raznovrsnu prehranu.
- Nastojite barem povremeno postići unutarnji mir i tišinu. Medicinski stručnjaci već su odavno ustanovili da tišina igra važnu ulogu tijekom procesa ozdravljenja. Zato se bolesniku propisuje mirovanje u krevetu. Postalo je očito da stanja duboke unutrašnje tišine mogu povratiti ravnotežu i harmoniju kod mnogih fizičkih i psihičkih oboljenja. Većina ljudi, žrtve današnjeg ritma života, ne može izdržati ni nekoliko minuta tišine a da ne postanu razdražljivi ili nervozni. Kako postići to stanje mira? Mnogi ljudi prakticiraju različite tehnike meditacije i relaksacije, dok si drugi pomažu dugim šetnjama u prirodi, vožnjom po moru, ribolovom, ležanjem na plaži ili joggingom.
- Budite prisni s onima koje volite. "Površan, brz poljubac u obraz ne može biti zamjena za topli zagrljaj, a ni rukovanje ne može biti zamjena za ruku koja nježno dodirne i pomiluje", kaže poznati antropolog Montagu u svojoj knjizi "Dodirivanje". On objašnjava: "Na tijek i rezultat mnogih bolesti u velikoj mjeri utječe i kvaliteta podrške dodirom".
|
